Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Blefaroplastika (podmlađivanje kapaka) – Najčešća pitanja i najiskreniji odgovori

Sve češće od pacijenata u ambulanti, prolaznika i poznanika, ali i putem socijalnih mreža i kanala dobijam mnogo pitanja o podmlađivanju kapaka.

Ovim tekstom želim da još jednom odgovorim na najčešća i najupečatljivija pitanja koja sam dobio u protekom periodu. Iskreno se nadam da će vam svima biti od koristi i da ćete se nakon čitanja teksta lakše odlučiti za ovaj operativni zahvat.

Pa, krenimo!

Šta je blefarolastika, odnosno podmlađivanje kapaka?

Blefaroplastika je operativni zahvat kojim se koriguje višak kože (medicinski dermatohalaza) koja se godinama stvara na gornjim kapcima. Sam višak kože ne može da ošteti vid ili oko, ali može dovesti do sužavanja vidnog polja, osjećaja „teških“ i „umornih“ kapaka, a nekada i blažih upala područja oko oka.

Da li se i na donjim kapcima može javiti višak kože?

Može, ali ne u količini i na način kao što se može javiti na gornjim kapcima. Naime, donji kapci su malo drugačije anatomske građe, pa se višak kože u ovoj zoni najčešće javlja zajedno sa prolapsom retrobulbarnog masnog tkiva, odnosno javlja se zajedno sa pojavom „kesica“ ispod očiju.

Da li je operacija bolna?

Operacija nije bolna, izvodi se u lokalnoj anesteziji, a anestetik se daje ispod kože kapka (gornji kapci), ili u masno tkivo („jastučiće“) kada se radi operacija donjih kapaka. Pacijent, prema želji, može da primi i sistemsku sedaciju, odnosno intravenske lijekove sa kojima bude još opušteniji.

Kako se rade rezovi? Skalpelom, ili laserom?

Nekada su sve svi rezovi radili skalpelom, što je često prouzrokovalo veće krvarenje za vrijeme operacije, a samim tim i veće podlive postoperativno. Danas se skalpel rijetko koristi, a umjesto njega se rezovi rade elektro nožem ili laserom. Ne postoji skoro nikakva razlika između elektro noža i lasera, tj. oba instrumenta daju isti izgled reza, rana potpuno isto zarasta, a i stepen otečenosti je takođe mnogo manji.

Da li postoje šavovi kod operacije gornjih i donjih kapaka?

Šavovi jedino postoje kod operacije gornjih kapaka, jer je jedini način da se višak kože odstrani pravljenje spoljašnjeg reza. Sa druge strane, operacija donjih kapaka može da se radi spoljašnjim rezom (transkutani rez), ili sa unutrašnje strane kapka (transkonjunktivalni rez). Prva metoda zahtijeva šivanje kože, dok kod druge nema šavova i rez zaraste sam za 2-3 dana.

Da li se u istom danu mogu uraditi operacije i gornjih i donjih kapaka?

Mogu. Pošto operacije nisu bolne, efekat je vidljvi odmah nakon zahvata, a sam zahvat ne zahtijeva ostanak u bolnici, operacija može da se uradi isti dan na oba kapka oba oka.

Da li mogu biti uspavan ako smatram da ću tako lakše podnijeti operaciju?

Naravno. Svaki pacijent, uz konsultaciju sa hirurgom, može da bira vrstu anestezije, ali preko 95% operacija se uspješno i bezbolno uradi u lokalnoj anesteziji.

Koliko dugo traje oporavak nakon operacije?

Generalno, oporavak traje od 10-20 dana, ali svaki pacijent će imati vlastitu brzinu oporavka. Neki pacijenti su potpuno oporavljeni i bez otoka i podliva već nakon 7 dana, odnosno za vrijeme skidanja konaca, dok je nekima potrebno i do mjesec dana za potpuni oporavak.

Kako da riješim otok i podlive koji se pojave nakon operacije?

Poslije svake operacije daje se savjet da se otok i podlivi liječe stavljanjem hladnih obloga nekoliko puta na dan. Savjetujem da se obloge ne drže duže od 10 minuta, jer se u okolini oka nalaze i sinusi, a prolongirano ili prečesto držanje leda na kapcima može dovesti i do upale sinusa.

Da li postoji poseban režim ponašanja nakon operacije gornjih i donjih kapaka?

U principu ne. Savjetuje se jedino da se prva dva dana spava sa malo povišenijim uzglavljem i da se do skidanja konaca ne trlja mjesto reza.

Koliko puta u životu mogu raditi operaciju podmlađivanja kapaka?

Koliko želite. Ipak, najveći broj pacijenata uradi operaciju samo jednom u životu, premda sve zavisi od brzine starenja organizma, odnosno kože.

Da li kapci mogu da se „zategnu“ bez šavova i rezova?

Što se gornjih kapaka tiče, ne mogu. Jedina opcija je klasnična blefaroplastika, jer kod velike većine pacijenata razlog postojanja viška kože nije samo koža, nego i uvećan mišić koji se nalazi ispod kože i koji se takođe djelimično mora ukloniti za vrijeme operacije kako bi se dobio željeni efekat operacije.

Da li može da mi se odstrani i masno tkivo u uglovima gornjih kapaka?

Može. Uklanjanje masnog tkiva u uglovima gornjih kapaka se takođe uklanja za vrijeme operacije. Njegovo ostavljanje, tj. neuklanjanje, često umanjuje postoperativni estetski efekat.

Koliko je tačno da se operacijom kapaka može oštetiti oko?

Ne. Ukoliko operaciju radi iskusan hirurg, oku se i ne prilazi, niti se očna jabučica na bilo koji način može oštetiti.

Da li je za operaciju donjih kapaka bolji pristup kroz unutrašnju ili spoljašnju stranu kapka?

Moj lični izbor je pristup kroz unutrašnju stranu kapka, odnosno transkonjunktivalno. Pacijent nema šavova, efekat operacije se odmah vidi, a i postoperativni tok je znatno kraći.

Moram li poslije operacije podmlađivanja kapaka uzimati lijekove?

Ne. Ne postoji oralna terapija nakon operacije kapaka.

Kada mogu da očekujem potpuni oporavak?

Sve zavisi od osobe do osobe. Oporavak počinje već nekoliko dana nakon operacije, a potpuni se može očekivati nakon mjesec dana.

Da li postoji određeno doba godine kada operacija može da se uradi?

Operacija može da se radi u bilo kojem dobu godine.

Da li operaciju mogu da rade samo starije osobe?

Operaciju mogu da rade sve osobe koje imaju višak kože gornjih ili donjih kapaka.

Da li se operacijom gornjih kapaka zateže i obrva?

Ne. Postoji potpuno druga hirurška metoda za podizanje i zatezanje obrva.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.