Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Čudne i fascinantne oči životinja

Foto: unsplash

Samo zato što liječim oči ljudi, ne znači da ne možemo malo cijeniti i jedinstvenost očiju životinjskog svijeta.

U zavisnosti od toga kako love (ili izbjegavaju da postanu lovina), gdje obitavaju, pa čak i koliko su velike, životinje imaju veliki spektar adaptacije vida koje ljudske oči nemaju. A ovo su samo neke od njih.

Super brzi vid vilinskih konjica

Ljudske oči percipiraju slike u rasponu od 60 slika u sekundi. Zahvaljujući tome, kada gledamo film, zapravo vidimo kontinuiranu sliku, a ne više posebnih fotografija.

Foto: unsplash

Vilinski konjici, sa druge strane, vide 200 slika u sekundi. Njihove složene oči mogu takođe da procesuiraju nekoliko hiljada slika odjednom, umjesto pojedinačno za svako oko. I zato ove životinje primjećuju sve!

Ugrađena, organska ogledala

Jeste li ikada noću lampom prosvijetlili prostor oko vas i primijetili dva jaka svjetla koja gledaju tačno u vas? Moguće je da ste naišli na psa, mačku li rakuna. Šta zapravo omogućava očima pojedinih vrsta životinja da zasvijetle u tami? U pitanju je jedan specifičan anatomski dio njihovog oka poznatiji kao tapetum lucidum.

Nalazi se odmah iza mrežnjače i ima funkciju ogledala. Ova karakteristika životinjskih očiju omogućava im mnogo bolji vid noću, jer zahvaljujući tapetum lucidum svjetlo dva puta dolazi do retine.

Ipak, nije sve tako savršeno. Zbog ovog fenomena, vid životinja je mutniji, a slika udaljenija. Čak i da im se propišu naočale, slika bi bila ista. Koliko god dobar noćni vid bio interesantan, ipak bismo svi više voljeli da imamo dobru oštrinu vida.

Ptičji vid

Mnoge životinje vide dosta veći spektar boja od nas. Psi nemaju čepiće koji su osjetljivi na crvenu boju, tako da su jedine boje koje vide u rasponu od žute, preko braon, do plave.

Foto: unsplash

 

Mačke imaju isti problem, ali i krave, tako da crvena boja toreadora nije sigurno ono što bika razjari u areni. Sa druge strane, pčele i leptiri vide mnogo više boja od nas, čak i ultravioletne boje. I ptice mogu vidjeti u ultravioletnom spektru, što im pomaže u traženju hrane.

Velika mačke, kućne mačke i veličina zjenica

Sigurno ste primijetili da lavovi i tigrovi imaju velike, okrugle zjenice, dok kućne mačke imaju vertikalno razvučene zjenice. Postoji i fascinirajući razlog za to.

Vertikalno razvučene zjenice pomažu malim predatorima da bolje love svoj plijen nisko na zemlji, što nije slučaj za velike predatore.

 

Foto: unsplash

 

Zato druge vrste životinja, kao lisice i aligatori, imaju vertikalno razvučene zjenice, dok velike mačke, vukovi i price imaju okrugle.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.