Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Da li je našim očima potrebna zaštita od plavog svjetla

Foto: Canva

Koliko su vaše večernje navike vezane za svijetleće ekrane?

Od kada su naši mobilni telefoni priključeni na internet, mnogi od nas ne skidaju pogled sa njihovih ekrana. Ekrani ipak emituju plavo svjetlo koje može da utiče na zdravlje naših očiju i naš „unutrašnji“ sat.

Kratka lekcija o fizici vidljivog svjetla

Boje koje naše oko vidi su dio vidljivog spektra boja, a koji je samo mali dio elektromagnetnog spektruma. Crveno svjetlo ima najmanju energiju koju možemo da vidimo, dok ljubičasto ima najveću. Infracrveno svjetlo je ispod nivoa vidljivog crvenog svjetla, dok je ultravioletno iznad ovog nivoa. Interesantno, razlog zašto se površina mora i neba vidi u plavoj boji je zbog toga što ova moja može mnogo lakše da se rasipa u odnosu na sve ostale boje.

Vještačka svjetla i naše faze sna

Kroz cijelu ljudsku istoriju, pa sve do posljednjih nekoliko decenija, Sunce je Zemlji bilo jedini izvor plavog svjetla. Naše tijelo koristi plavo svjetlo kao budilnik, odnosno ono mu pokazuje kada treba da se budimo, a kada da idemo na spavanje.

Osim toga, ono utiče i na našu koncentraciju, brže reakcije, pamćenje, i slično. Kada Sunce zađe, manjak plavog svjetla signalizira našem tijelu da je vrijeme za spavanje. Biološki, mi ipak nismo navikli na koncept vještačkog plavog svjetla-što može da bude veliki problem u modernom vremenu.

Kada upalimo ekrane naših mobilnih telefona ili računara prije odlaska na spavanje, mi svoj mozak podsvjesno snabdijevamo informacijom da još nije vrijeme za spavanje, iako je jako kasno. Naš mozak tada šalje odgovor u vidu zaustavljanja lučenja melatonina, glavnog neurotransmitera za san. Kao rezultat toga, često nam je potrebno mnogo više vremena kako bismo zaspali, san nam je nekvalitetan, te nas sve to vodi do lošijeg zdravlja i manjka sna.

Jedan od načina kako možemo izbjeći probleme sa snom jeste da naše mobilne telefone i ostale aparate jedan sat prije odlaska na spavanje što dalje od nas. Noćni mod u telefonima takođe može da bude koristan u sprečavanju djelovanja plavog svjetla.

 Zdravlje oka i plavo svjetlo

Uticaj plavog svjetla na naše oči je za mnoge ljekare isti kao i uticaj senilne degeneracije makule na naš vid. Ipak, realno gledano, mogućnost za nastanak ovih oštećenja su mnogo manja, jer ekrani naših mobilnih aparata emituju mnogo manje plavog svjetla od sunčevih zraka (i ne emituju nikakvo UV svjetlo).

Mnogo više zabrinjava postojanje suhog oka. Višesatno gledanje u ekran može proizvesti simptome kao što su bol, žuljanje, peckanje i blaga upala oka, a nekada i glavobolje. Filteri ekrana i kompjuterske naočale nekada pomažu u blokiranju plavog svjetla i smanjuju ove simptome, ali odlična metoda čuvanja očiju je pravilo 20-20-20: uzmite pauzu od 20 sekundi i fokusirajte pogled na predmet udaljen 20 stopa (6 metara) u periodu od 20 minuta.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.