Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Dijabetes i vid

Dijabetes je jedno od sistemskih oboljenja koje, ako se neredovno kontroliše, može da izazove ozbiljna oštećenja vida.

Ovo važi i za tip 1 i za tip 2 dijabetesa, kao i za gestacijski dijabetes (koji funkcioniše kao dijabetes tipa 2 dok traje). Sa dijabetesom raste i rizik od nastanka mnogih očnih oboljenja, uključujući kataraktu, dijabetički makularni edem (DME), dijabetičku retinopatiju i glaukom. Ako se sve ove bolesti ujedine pod zajednički „kišobran“ dijabetičkih bolesti oka, onda dijabetes postaje vodeći uzrok sljepila u svijetu.

Kako dijabetes funkcioniše

Ako neko ima tip 2, ili gestacijski dijabetes, to znači da tijelo nije u mogućnosti da efikasno koristi insulin za regulaciju nivoa šećera u krvi. Sa druge strane, tip 1 znači da osoba ne može da „proizvede“ dovoljno (ili ni malo) insulina. Kada dijabetes nije dovoljno dobro regulisan, nastaju periodi izuzetno visokih nivoa šećera u krvi koji posljedično hrani opasne bakterije u krvi i čini je mnogo kiselijom. Ali kako sve ovo utiče na vid?

Dijabetes i katarakta

Dijabetičar ima pet puta veću šansu za razvoj katarakte nego osoba bez dijabetesa. Razlog? Jednostavno-visok nivo šećera u krvi kože da dovede do oticanja očnog sočiva i stvori proteine koji akumuliranjem daju zamućenja. Zahvaljujući modernoj hirurgiji katarakte, one se lako uklanjaju i vid se ponovo vraća.

Dijabetička retinopatija i makularni edem

Kada je krv kiselija od visokog šećera u krvi, ona može da dovede do oštećenja krvnih sudova. Ovo predstavlja veliki problem za sitne kapilare koji se nalaze u retini našeg oka. Tako, dijabetička retinopatija uzrokuje curenje kapilarne mreže retine, što tijelo pokušava da sanira produkcijom nove mreže kapilara, koji su znatno manje stabilni od prvobitnih. Na samom početku, simptoma skoro da i nema, ali kasnije se mogu pojaviti tamne tačke ili opacitati u vidnom polju.

Oko 10% ljudi sa dijabetičkom retinopatijom posljedično razvije dijabetički makularni edem (DME), što ustvari predstavlja nakupljanje tekućine u makuli (dio retine koji nam omogućava dobar centralni vid). Tečnost pogoršava vid, te je dosta često potrebno i liječenje kako bi se stanje saniralo.

Dijabetes i glaukom

Možda je iznenađujuće, ali tečnost koja se prirodno nalazi u našem oku ne miruje u istom, nego se stalno kreće i cirkuliše. Naše oči mijenjaju tu istu tečnost djelimično i u toku određenog vremenskog perioda, jer je ista važan dio zdravlja našeg oka.

Glaukom nastaje kada taj proces protoka očne vodice biva usporen ili onemogućen, što dovodi do porasta očnog pritiska i oštećenja na očnom živcu. Dijabetičari mnogo češće i lakše mogu razviti glaukom, a često i bez početnih simptoma. Najbolji način za rano otkrivanje su redovni oftalmološki pregledi

Oftalmološki pregledi mogu spasiti vid

Redovni oftalmološki pregledi su posebno važni za očuvanje vida kod dijabetičara, jer je ranim otkrivanjem bolesti moguće sačuvati dobar vid u 95% slučajeva.

Ipak, najvažnija stvar je liječenje dijabetesa. Ako pacijent može da održi nivo svog šećera u krvi u granicama normalnog, onda je moguće i da smanje rizik od nastanka očnih bolesti praktično na nivo osoba koje nemaju dijabetes.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.