Tabela sadržaja

Istorijat hirurgije katarakte

Foto: Canva

Katarakta je vodeći uzrok sljepila u svijetu, a istorijat liječenja je dug i interesantan.

Preko 20 miliona odraslih osoba starijih od 40 godina u SAD-u godišnje dobije kataraktu, a do 80. godine života polovina osoba će je sigurno imati. Prirodno očno sočivo je ispunjeno providnim proteinima koji vremenom mogu da postanu zamućeni, te da stvore osjećaj pojačane reakcije na svjetlost, zamućenja vida, pojave haloa oko izvora svjetla, nemogućnosti korekcije dioptrije naočalama ili kontaktnim sočivima, itd.

 

Drevna hirurgija katarakte

Katarakta je vjerovatno prva bolest ljudskog organizma čije je liječenje pokušano hirurškim putem. Najstariji podaci o hirurgiji katarakte sežu još od 600 godina P.N.E. Tada je korišćena, tzv. „couching“ tehnika, gdje je oko udarano tupim predmetom dok god se sočivo nije dislociralo. Iako je moglo poboljšati stanje kod potpunog sljepila, ova tehnika je onemogućavala fokusiranje operisanim okom.

„Couching“ je poboljšan kada su ga počeli izvoditi oštrim predmetom u odnosu na dotadašnji tupi, ali postoperativna stanja pacijenata nisu bila ništa bolja sve do 1747. godine. Tada je francuski hirurg Jacque Daviel prvi put uradio operativni zahvat ekstrakapsularne ekstrakcije katarakte-odstranjivanje katarakte, a ne njeno utiskivanje u dubinu oka. Operacije su rađene u topikalnoj anesteziji, što je bio još jedan napredak u proceduri. Ipak, i dalje nije postojala mogućnost zamjene zamućenog sočiva bistrim.

 

Francuski impresionizam i hirurgija katarakte u 1920-tim godinama

Niko ne želi smanjenje vida uzrokovano kataraktom, ali stanje je posebno nepodnošljivo za osobe koje se bave slikarstvom i umjetnošću. Jedan od takvih je bio i Claude Monet, možda i najpoznatiji impresionistički slikar. Njegov vid je počeo slabiti zbog katarakte u ranim pedesetim godinama života, što je jasno vidljivo iz izuzetno zamućenih boja na slikama koje je tada stvarao.

Monet je oklijevao sa operacijom katarakte jer ista nije uspjela kod nekoliko njegovih kolega slikara. Pokušao je sa kapima za oči neko vrijeme, ali je na kraju odustao i podrvgnuo se operaciji 1923. godine. Iako se pokazao kao izuzetno nekooperativan pacijent, kombinacija operacije i naočala sa debelim staklima su mu pomogle u poboljšavanju vida u narednih nekoliko godina. Njegove slike u tom periodu su izgledale više kao one koje je naslikao prije pojave katarakte.

 

Hirurgija katarakte danas

Da je danas živ, Monet ne bi oklijevao sa operacijom. Zahvaljujući velikom napretku sa silikonom i plastikom, ne postoji potreba za naočalama debelih stakala, jer se danas zamućeno sočivo lako zamijeni sa vještačkim! Svake godine, oko 3 miliona ljudi u SAD-u se podvrgne operaciji katarakte, nakon koje velika većina njih ima maksimalan vid na oba oka koji nisu imali i po cijelu deceniju. Ova operacija ima izuzetno visok stepen uspješnosti, od 98-99%.