Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Izjednačavanje visine i viška kože na oba gornja kapka Kako napraviti jednakost?

Foto: unsplash

Kako je ljudsko tijelo asimetrično, u svim estetskim operacijama, uz poboljšanje estetskog izgleda dijela tijela koje se operiše, pokušava se postići i maksimalna simetrija.

Simetrija gornjih kapaka je možda i najvažnija simetrija na našem licu, posebno zbog toga što oči, pa samim ti i kapke, ne možete tako lako sakriti.

Hirurško izjednačavanje kapaka

Za vrijeme blefaroplastike gornjih kapaka, u toku predoperativne pripreme, procjenjuje se da li na jednom od kapaka postoji veći višak kože u odnosu na drugi. I često postoji, opet zbog asimetrije našeg tijela.

Izjednačavanje visine kapaka počinje sa obilježavanjem „baze“ reza, odnosno obilježavanjem visine reza u odnosnu na rub gornjeg kapka. Anatomski, žene imaju nešto višu „krestu“ gornjeg kapka, i ona je najčešće 8-9 mm od ruba. Kod muškaraca je nešto niža, te iznosi 6-8 mm.

Ključno je da baza reza bude na istom mjestu na oba gornja kapka. Nakon toga se obilježava višak kože koji će se ukloniti, a isti na jednom kapku može da bude nešto malo veći ili malo manji u odnosu na drugi.

Foto: unsplash

Važnost izjednačavanja kapaka

Jedan od najčešćih razloga postoperativnog nezadovoljstva pacijenata je osjećaj da je jedan kapak „podignutiji“ od drugom, odnosno da je drugi spušteniji. Zato je od presudne važnosti da se predoperativno na adekvatan način odredi tačna visina baze reza, te višak kože koji će se uklanjati.

Detaljne predoperativne konsultacije i iskustvo hirurga su od presudne važnosti za uspješnost operativnog zahvata. Zato uvijek pitajte i dobro se informišite prije definitivne odluke o blefaroplastici.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.