Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Kako da održavate dioptrijska stakla i kontaktna sočiva

Foto: Canva

Korektivna sočiva su zapravo male stvari koje umnogome mogu poboljšati kvalitet života.

Većina ljudi koji nose naočale ili kontaktna sočiva mogu da se sjete kako je to izgledalo kada su prvi put mogli da vide vlasi trave ili lišće na drveću nakon što su ih stavili na oči.

Važno je da se na adekvatan način brinete o njima kako biste mogli imati maksimalnu korist dok ih nosite.

Savjeti za održavanje naočala

Čak i sa zaštitnim slojem, dioptrijske naočale mogu da skupe prašinu i masnoću dok ih nosimo, te zahtijevaju regularno čišćenje i održavanje. Koliko god bilo primamljivo da ih očistite o rub vaše košulje, mnogo bolja opcija je da za to koristite pamučnu maramicu ili sredstva za čišćenje dioptrijskih stakala.

Čak možete napraviti i svoja vlastita sredstva za čišćenje naočala uz pomoć par kapi tečnog sapuna i vode u maloj sprejnoj posudi.

Ako u blizini nemate tkanine za čišćenje stakala, rub pamučne majice nekada može biti i jedina zamjena, ali budite sigurni da nikada ne koristite predmete napravljene od drveta, kao što su salvete. Kako su izrađeni od srži drveta, oni mogu lako da ogrebu staklo.

Takođe izbjegavajte hemijske čistače kao amonijak ili čistače za stakla, jer mogu da otope zaštitni sloj dioptrijskih naočala. I na kraju, kada ne nosite naočale, najbolji način da ih čuvate je da ih stavite u njihovu kutiju. Nemojte zaspati sa njima, jer se tako najlakše oštete.

Održavanje kontaktnih sočiva

Njihovo održavanje je nešto komplikovanije. Kako se nalaze direktno na očima, držati ih čistima je više vezano za higijenu nego za održavanje, ako ne i više. Rukujte sa kontaktnim sočivima samo onda kada ste dobro očistili vlastite ruke, te uzimajte samo svježu otopinu za njihovo čišćenje, jer se ista veoma lako kontaminira.

Nikada nemojte koristiti tekuću vodu za čišćenje kontaktnih sočiva (kao ni pljuvačku), pošto svi izvori tekuće vode prirodno sadrže mikroorganizme koji se jako lako razmnožavaju na oku. Slijedite uputstva na pakovanju o tome koliko često biste trebali mijenjati svoja sočiva i koliko dugo da ih nosite na očima.

Nekada se čini da bi produženo nošenje moglo i da nam uštedi, ali ovo sa sobom nosi i rizik od infekcije oka i nije vrijedno pokušavanja.

Još par riječi o prevenciji infekcija oka

Osoba koja nosi kontaktna sočiva bi trebala da bude temeljna oko minimalizovanja rizika od nastanka infekcija oka. To znači da ne treba da češe svoje oči (što može da ošteti samo staklo ili unese mikroorganizme u oko), češće da trepće, unosi dovoljnu količinu tečnosti, te koristi kapi za oči kada je potrebno veće ovlaživanje oka. I ponovo, slijedite instrukcije o tome koliko dugo je sigurno nositi kontaktna sočiva i kada ih treba mijenjati!

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.