Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Kako zaštititi dječiji vid od slabovidnosti?

Slabovidnost (amblyopia) je stanje kod kojeg jedno ili oba oka, bez obzira na pokušaj korigovanja dioptrije naočalama, ne može dostići maksimalan vid. Ovaj tekst pokušaće ukratko objasniti šta je to slabodivnost, kako nastaje i kako i kada može da se liječi.

Šta je slabodivnost?

Kao što je već napomenuto, slabodnost je stanje kod kojeg jedno ili oba oka, bez obzira na korekciju naočalama ili kontaktnim sočivima, ne može ostvariti maksimalnu vidnu oštrinu.
Najčešće nastaje u ranom djetinjstvu, a kod većine pacijenata zahvaćeno je samo jedno oko. Istina, u nekim slučajevima, slabovidnost može da se javi i na oba oka. Ako se slabovidnost otkrije u ranom djetinjstvu, odnosno do osme godine života, može se uspješno liječiti, ali neotkrivena slabovidnost je za sada neizlječiva i ostavlja trajne posljedice na vid. Smatra se da je oko 2-3% ukupne populacije svake zemlje zahvaćeno slabodivnošću.

Simptomi i znakovi slabovidnosti

Pošto se slabovidnost najčešće javlja kod djece, odnosno već po rođenju kod beba, često ju je teško rano otkriti.
U dosta slučajeva slabovidnost je prateći simptom strabizma, odnosno razrokosti. Svaku sumnju na nepravilan položaj očiju potrebno je otkloniti detaljnim oftalmološkim pregledom.
Sa druge strane, jedan jednostavan „kućni“ test može otkriti da li je dijete slabovidno ili ne. Dok piše, crta, ili gleda na daljinu ili blizinu, djetetu nježno pokrijte jedno, pa drugo oko. Ako sklanja vašu ruku dok je jedno od očiju pokriveno, to lako može da bude znak slabovidnosti.
Uvijek se savjetuje da se prvi pregled kod oftalmologa obavi već 6 mjeseci po rođenju djeteta.

Šta uzrokuje slabovidnost?

Postoje tri tipa amblyopia-e, a sve na osnovu dole navedenih uzroka:
Strabizmička amblyopia. Strabizam je zapravo i najčešći uzrok nastanka slabovidnosti. Da bi izbjegao duple slike koje nastaju zbog nepravilnog položaja očnih jabučica, centar za vid u kori velikog mozga „isključuje“ oko koje ima strabizam, te na taj način dovodi do slabog razvoja vida, odnosno do slabovidnosti.
Refraktivna amblyopia. Ponekad se slabovidnost može javiti zbog različitih dioptrija na oba oka, iako oba oka imaju pravilan položaj, odnosno nema strabizma; npr. jedno oko može da bude kratkovidno, a drugo da uopšte nema diotriju, ili da ima visoki astigmatizam. U ovakvim slučajevima se mozak „fokusira“ na oko koje ima manju dioptriju ili je uopšte nema, a „isključuje“ oko sa većom dioptrijom, što uzrokuje slabovidnost.
Deprivaciona amblyopia. Slabovidnost nastaje zbog opstrukcije u prolasku svjetla u dubinu oka, odnosno do mrežnjače i očnog živca. Iako najrjeđi uzrok nastanka, deprivaciona amblyopia daje i najteže oblike slabovidnosti, gdje zahvaćeno oko/oči imaju jako slab vid koji je teško poboljšati. Najčešći uzrok ograničavanju prolaska svjetla je urođena katarakta (siva mrena).

Kako se liječi slabovidnost?

U zavisnosti od razloga nastanka slabovidnosti, postoji nekoliko konzervativnih i hirurških metoda koje mogu da se primijene.

Ukoliko pacijent ima strabizam, prvi i osnovni vid liječenja je korekcija razrokosti i to najčešče hirurškim putem. Operativnim zahvatom se očne jabučice dovedu u pravilam položaj, a ukoliko je potrebno, naknadno se koriguje i dioptrija koju oko može da ima (naočale ili kontaktna sočiva).

Kada je u pitanju refraktivna amblyopia, korekcija refrakcione anomalije (dioptrije) koju dijete ima rješava problem slabovidnosti. Nekada je, uz nošenje dioptrijskih naočala ili kontaktnih sočiva, potrebno i vršiti tzv. okluziju jednog ili oba oka, odnosno nekoliko sati na dan zatvarati jedno ili oba oka kako bi se očni živci razvili.
Deprivaciona amblyopia jedino može da se liječi operativnim zahvatom odnosno uklanjanjem katarakte (sive mrene). Prije operacije hirurg odlučuje da li se u oko ugrađuje intraokularno sočivo (u novije vrijeme sve češče), ili se oko ostavlja afaknim, a dioptrija se koriguje nošenjem kontaktnog sočiva.

Za kraj i ono najvažnije: slabovidnost može da se koriguje do osme godine života! Sve poslije toga bezuspješni su pokušaji da se oku da vid koje ono nema.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.