Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Korišćenje kompjutera i sindrom suhog oka

Digitalno doba informativno-zabavnih medija ne samo što doprinosi prestanku direktnog kontakta među ljudima, već pogoršava i problem suhog oka. Osnovni problem kod ljudi neprestano zagledanih u kompjutere, laptopove, tablete i pametne telefone je manjak broja treptaja u odnosu na potreban broj, što dovodi do sindroma suhog oka.

Suzni film je izuzetno tanak sloj na površini oka koji održava oko zdravim. Ako se suzni film prekine na 10 sekundi, potrebno je nehotično treptati 10 sekundi ili manje, jer se sa svakim treptajem suzni film obnavlja. To je kao nanošenje novog sloja suznog filma na površinu oka.

Mnogi radnici u pozivnim centrima, kancelarijski sekretari ili djeca koja igraju igrice na računarima razvijaju problem suhog oka upravo zbog toga što ne trepću onoliko često koliko bi trebali. Dugo vremena čak ni očni ljekari nisu mogli da ustanove da većina žalbi njihovih pacijenata potiče od problema suhog oka. Ranije ovaj problem nije bilo moguće ni dijagnostifikovati i tek poslednjih pet ili deset godina pridaje mu se puna pažnja. Kada ćelije unutar žljezde koja proizvodi suze počnu da atrofiraju i odumiru, obim lučenja suza se umanjuje, a oči su sklonije tome da budu suhe.

crveno oko
Suho oko

Liječenje suhih očiju

Za liječenje suvoće očiju, preporučuje se “podmazivanje” svaka dva sata preparatima vještačkih suza. Prepisani lubrikanti za oči, iako nešto skuplji od neprepisanih kapi za oči, sadrže određene minerale i jedinjenja koja su dio sastava suza i obezbjeđuju potrebne hranljive sastojke u borbi protiv suhog oka.

Uobičajeni problemi sa očima povezani sa starenjem počinju da se javljaju iznad 50. godine života. Pored suhog oka, često se mogu vidjeti i dijabetička retinopatija, glaukom i katarakta.

Kako starimo, svi endokrini problemi već prisutni u organizmu počinju da se pojavljuju. Tako, npr., dijabetes oka postaje češći poslije pet godina povišenog nivoa šećera u krvi. Endokrinolozi danas upućuju pacijente očnim ljekarima ako je pacijent dijabetičar pet ili više godina.

Što se tiče glaukoma, on može biti genetski, porodičan ili sporadičan. U većini slučajeva se pojavljuje poslije 50. godine starosti kod osoba bez porodične istorije bolesti, i to je nešto što treba pratiti. Postoje tipovi glaukoma koji se mogu regulisati kapima za oči, a postoje i oni koji zahtijevaju operaciju.

Katarakta se pojavljuje kod vjećine ljudi. Ali, nekim pacijentima nije potrebna operacija. Tačnije, potrebna je samo ako smanjuje vidnu oštrinu do mjere da ugrožava svakodnevne životne aktivnosti

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.