Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Miopija (kratkovidnost)

Miopija ili kratkovidnost je najčešća refrakciona anomalija oka, sa tendencijom rasta proteklih godina. Iako je tačan uzrok kratkovidnosti još uvijek nije dovoljno ispitan, dosadašnja saznanja navode na činjenicu da bi se moglo raditi o genetskoj predispoziciji (kod visoko kratkovidnih osoba); ali i o naporu očiju prilikom učenja, odnosno gledanja u TV, računarske ili ekrane mobilnih telefona.

Simptomi i znaci miopije

Kada je osoba kratkovidna, često ima probleme sa udaljenim predmetima koje ne može jasno da vid, ali će biti u stanju da dobro vidi predmete i dešavanja na blizinu, kao što su čitanje i korišćenje računara.

Drugi znaci i simptomi kratkovidnosti uključuju škiljenje, naprezanje očiju i glavobolje. Osjećaj umora dok osoba vozi ili se bavi sportom takođe može biti simptom nekorigovane kratkovidnosti. Ukoliko se pojave ovi simptomi za vrijeme nošenja naočala ili kontaktnih sočiva, potrebno je obaviti sveobuhvatan kontrolni pregled očiju, kako bi se utvrdilo da li je neophodna veća dioptrija.

Šta uzrokuje miopija?

Miopija je stanje kod koga svjetlost pada u fokus ispred žute mrlje umjesto na nju, zbog čega pacijenti škilje kako bi dobili oštriju sliku. Kratkovidost može nastati i kada su rožnjača i/ili sočivo isuviše zakrivljeni za dužinu očne jabučice. U nekim slučajevima, miopija je posljedica kombinacije ovih faktora.

Miopija obično počinje u djetinjstvu, a veći rizik od nastanka je kod djece čiju su roditelji kratkovidni (genetska komponenta). U većini slučajeva, kratkovidnost se stabilizuje u ranoj odrasloj dobi, ali ponekad nastavlja da napreduje sa godinama.

Korekcija miopije

Kratkovidost se može korigovati sa naočalama, kontaktnim sočivima ili refraktivnom hirurgijom. U zavisnosti od stepena miopije, možda će biti potrebno da se nose naočale ili kontaktna sočiva sve vrijeme ili samo kad je potreban oštar vid na daljinu, kao prilikom vožnje, gledanja školske table ili filma.

Ukoliko je osoba kratkovidna, prvom broju (sfera) na naočalama ili kontaktnim sočivima prethodi znak ( – ). Što je veći broj, veća je i dioptrija, odnosno i kratkovidnost. Refraktivna hirurgija može da smanji iili da čak eliminiše potrebu za nošenjem naočala ili kontaktnih sočiva. Najčešće se izvode intervencije ekcimer laserom.

Kod fotorefraktivne keratektomije laser ukljanja epitelni sloj na tkivu rožnjače, poravnava rožnjaču i omogućava svjetlosnim zracima da se preciznije fokusiraju na mrežnjaču. U LASIK-u, što je najčešće primjenjivana metoda, tanak “zalistak” u vidu poklopca se stvara na površini rožnjače, laser remodelira tkivo rožnjače, a zatim se “zalistak” vraća u svoj prvobitni položaj.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.