Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Mitovi u oftalmologiji

Mit

Čitanje pri lošem osvetljenju je štetno za Vaše oči.

Činjenica

Iako čitanje pri lošem osvetljenju može zamoriti Vaše oči, ono nije štetno.

Mit

Nije štetno gledati zavarivač ili gledati u sunce ako žmirkate, ili gledate kroz skupljene kapke.

Činjenica

Čak i ako žmirkate, ultravioletni zraci dopiru do Vaših očiju, time oštećujući rožnjaču, očno sočivo i mrežnjaču. Nikad ne gledajte zavarivanje bez odgovarajuće zaštitne opreme. Nikad ne gledajte direktno u pomračenje sunca.

Mit

Korištenje računara, ili monitora uopšte, štetno je za oči.

Činjenica

Iako je korištenje monitora povjezano sa naprezanjem očiju i osjećajem mučnine, ono nije opasno po vid.

Mit

Ako previše koristite oči, one se “istroše”.

Činjenica

Možete koristiti oči koliko god želite – one se ne troše.

Mit

Nošenje neodgovarajućih naočala oštećuje Vaše oči.

Činjenica

Iako je dobro određena dioptrija preduslov za dobar vid prilikom nošenja naočala, one koje ne odgovaraju ne mogu oštetiti Vaš vid.

Mit

Nošenje neodgovarajućih kontaktnih sočiva ne škodi Vašim očima.

Činjenica

Neodgovarajuća kontaktna sočiva mogu oštetiti rožnjaču (“prozor” na prednjem delu Vašeg oka). Postarajte se da redovno idete na kontrolne preglede ukoliko nosite kontaktna sočiva.

Mit

Ne morate ići na očne preglede dok niste u 40-im i 50-im godinama života.

Činjenica

Postoji nekoliko asimptomatskih, izlečivih oboljenja oka (najčešće glaukom) koje mogu nastati prije Vaših 40-ih godina života.

Mit

Zaštitne naočale imaju više nedostataka nego prednosti.

Činjenica

Zaštitne naočale sprečavaju nastanak mnogih povreda koje mogu dovesti do sljepila. Imajte zaštitne naočale i koristite ih.

Mit

U redu je plivati sa mekim kontaktnim sočivima.

Činjenica

Infekcije oka koje mogu dovesti do sljepila mogu nastati zbog plivanja ili korištenja đakuzija dok nosite kontaktna sočiva.

Mit

Djeca prerastu ukrštene oči (strabizam).

Činjenica

Djeca ne prerastaju istinski ukrštene oči. Dijete čije su oči nepravilno postavljene ima strabizam i može razviti slab vid na jednom oku (stanje poznati kao ambliopija) zato što mozak isljučuje loše postavljeno ili „lijeno“ oko. Što prije se pristupi liječenju ovog poremećaja, manje je vjerovatno da će dijete imati trajno oštećen vid.

Mit

Katarakta mora sazreti prije nego što će biti uklonjena.

Činjenica

Uz modernu operaciju katarakte, ona ne mora sazreti prije uklanjanja. Kada Vas katarakta ometa u obavljanju svakodnevnih stvari ili hobija, razmislite o njenom uklanjanju.

Mit

Katarakte se mogu ukloniti uz pomoć lasera.

Činjenica

Katarakta se ne može ukloniti laserom. Zamagljeno sočivo mora biti uklonjeno kroz hirurški rez. Ipak, poslije operacije katarakte, membrana unutar oka može postati zamagljena. Ovakva membrana može biti otvorena pomoću laserske operacije oka.

Mit

Moguće je izvršiti transplantaciju oka.

Činjenica

Nije moguće izvršiti transplantaciju oka. Oko je povezano s mozgom optičkim nervom, koji ne može biti ponovo povezan, kada je jednom prekinut. Osobi se, međutim, može izvršiti transplantacija rožnjače, providni dio oka. Hirurzi često koriste plastične intraokularne implante sočiva da zamijene prirodno sočivo tokom operacije katarakte.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.