Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Ponavljanje transplantacije rožnjače

Rožnjača je najtransplantiraniji organ ljudskog organizma, tačnije skoro 10 puta više od jetre ili 40 puta više od pluća. Iako je stepen odbacivanje organa kod prve transplantacije manji od 10%, isto se sa svakom narednom transplantacijom odnosno re-transplantacijom na istom oku povećava za 30-40%. Ipak, naučnici smatraju da su na tragu pronalaska razloga ovako velikog stepena odbacivanja transplantata kod ponovljenih operacija i da bi sa tim pronalaskom mogli da smanje šansu za nova odbacivanja.

Razlog velike uspješnosti prvih transplantacija i male šanse za odbacivanje leži zapravo u imunoj privilegovanosti oka u odnosnu na ostale organe. Naime, nekoliko nezavisnih imunih mehanizama u oku sprečavanju stimulatore antigena da dopru do regionalnih imuno reaktivnih tkiva, kontrolišući aktivaciju T-pomoćnih ćelija i neutrališući destruktivni imuni efektorni element na rožnjači i očnoj vodici. Upravo zbog ovakvih imunih karakteristika oka, transplantacija rožnjače može biti učinjena bez potrebe za postojanjem podudaranja tkiva davaoca i primaoca

, a nakon prve transplantacije T-ćelije zapravo štite transplantat od drugih vrsta imunoloških ćelija u organizmu.

Međutim, premda je mogućnost odbacivanja mala, transplantati rožnjače ipak nisu savršeni. Pacijenti sa određenim stanjima ili oboljenjima oka, kao što su afakne ili pseudofakne keratopatije, duboka stromalna vaskularizacija tkiva, te korištenje antiglaukomskih lijekova, imaju rizik za odbacivanje novog tkiva čak i do 70%.

Naučnicu su otkrili da se zapravo prilikom prekida nervnih vlakana rožnjače kod prve transplantacije luči neuropeptid poznat kao supstanca P. Ovaj peptid onesposobljava T-regulatorne ćelije, što zapravo implicira manju šansu za preživljavanje svakog narednog grafta. Kada je ova teorija testirana na miševima, odnosno kada su se na rožnjači napravile kružne incizije, kornealni transplantat je bio u potpunosti neupotrebljiv, tačnije odbačen. Nadalje, otkriveno je i da incizija na jednom oku dovodi do povećanja supstance P i na drugom oku, odnosno da kada je kod miševa urađena transplantacija rožnjače na drugom oku 14 dana nakon prvog zapravo došlo do 100% odbacivanja grafta upravo na drugom oku, dok je stepen odbacivanja na istom oku 100 dana nakon transplantacije prvog bio 90%.

Dobra vijest je što se lijekovima može blokirati djelovanje supstance P i obnoviti imuna privilegovanost oka, što posljedično dovodi do povećanja uspješnosti kornealnih transplantata kod ponovljenih operacija. Sljedeći korak je pravljenje protokola za ove lijekove i njihovo uvođenje u svakodnevnu praksu kako bi se funkcija T-regulatornih ćelija ponovo uspostavila i dala veću šansu za preživljavanje kornealnih graftova kod ponovljenih transplantacija.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.