Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Savjeti za poboljšanje vida

Više nego ikada prije ljekari počinju da se udaljavaju od reaktivne medicine i okreću se preventivnoj medicini. Iako su neke očne bolesti uzrokovane genetskom predispozicijom, nekontrolisanim činiocima životne sredine i starošću, druge se mogu spriječiti ili usporiti. Zdrava ishrana, vježbanje i ravnoteža u životu su ključni za zdravlje očiju.

Sljedeće smjernice se preporučuju za održavanje dobrog vida:

Pravilna ishrana – Očima su potrebne specifične hranljive materije kao što su vitamini, antioksidanti i minerali, kako bi funkcionisale na najbolji način. Iako su određene namirnice potrebnije očima od drugih, moguće je poboljšati vid i cjelokupno zdravlje, tako što će se u ishrani koristiti zdrava mješavina namirnica. Treba nastojati da se jede “šareno” povrće umjesto jednoličnog, uvrstiti bobičasto voće u dnevni unos voća i jesti više masne ribe, kao što su losos i sardina.

Prerađene namirnice nisu samo lišene ovih esencijalnih hranljivih sastojaka, one takođe mogu povećati rizik od oboljenja kao što je dijabetes, koja mogu da utiču i na vid tokom vremena. Potrebno je konzumirati svježu i zamrznutu hranu, kao i imati pri ruci nekoliko jednostavnih recepata kako bi se smanjio broj puta kada će ljudi posegnuti za gotovim obrokom umjesto da nešto sami pripreme.

  • Vježbe za tijelo i oči- Redovno vježbanje poboljšava protok krvi, što je od vitalnog značaja za fizičko zdravlje. Čovjeku je potreban trening snage kao i kardio trening, kako bi organizam funkcionisao optimalno. Pored uobičajenih vježbi, treba probati i neke vježbe za oči za borbu protiv umora. Može se koristiti topla obloga koja će očima davati toplotu i vlagu, ili se fokusirati na mali predmet koji je na dohvat ruke i pomjerati ga u pravcu nosa, kako bi se unaprijedila sposobnost da se promjeni fokus, naročito ako se dugotrajno radi za kompjuterom.
  • Ne treba zaboraviti na odmor -Stres, napetost i previše aktivnosti može da naškodi zdravlju očiju. Potrebno je praviti redovne pauze od aktivnosti koje zahtijevaju intezivnu usredsređenost. Važno je imati dovoljno sna svake noći i ne zaboravljati skinuti kontaktna sočiva. Svaki put kad se osjeti bol u očima ili da je čovjek pod stresom, treba napraviti pauzu od 3 do 5 minuta.
  • Nošenje naočala – Izbjegavanje nošenja naočala kada je to potrebno dovodi do nepotrebnog naprezanja očiju. Naočale je neophodno nositi naočale sa odgovarajućom dioptrijom kako bi pomogle u poboljšanju vida, kao što je neophodno slijediti preporuke ljekara za korišćenje naočala. Naočale za sunce takođe čine važan dio zdravlja očiju, a štite oči od UV zračenja.
  • Hidriranje – Oči su prevashodno sačinjene od tečnosti, a dehidratacija doprinosi njihovom isušivanju. Ko god je iskusio crvenilo, svrab ili grebanje očiju usljed dehidratacije, shvata koliko je važna voda za vid. Treba pokušati popiti preporučeni dnevni unos vode, ne pića sa kofeinom, kao i gazirani ili voćni sok.

Nastojati živjeti uravnotežen život jedan je od najboljih načina kako se može zaštititi vid i zdravlje očiju. Ovi savjeti su odlični za sprečavanje pogoršanja vida, kao i za cjelokupno zdravlje.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.