Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Šavovi u blefaroplastici gornjih kapaka Koji je najbolji za mene?

Foto: unsplash

Svaka blefaroplastika gornjih kapaka zahtijeva zatvaranje reza šavovima, odnosno šivanje rane.

Međutim, mnogo je tehnika, načina i vrsta materijala sa kojim se rezovi mogu šivati. Čak je pokušano i zatvaranje rane tzv. fibrinskim ljepilom, odnosno bez šivanja, ali se ova metoda za sada pokazala kao nedovoljno efikasna.

Kao što je već napomenuto, mnogo je različitih materijala konca koji se koriste u blefaroplastici gornjih kapaka, a svi oni mogu se svrstati u dvije osnovne grupe-resorptivne (one koji se sami otapaju i ne moraju se skidati) i neresorptivne (one koji se moraju skidati poslije operacije).

Postoperativne kontrole i neresorptivni konci

Često i jedini razlog zašto su poslije operacije potrebne postoperativne kontrole, posebno u rukama iskusnog hirurga, jeste vađenje konaca. Do prije nekoliko godina poslije svake operacije gornjih kapaka bile su potrebne postoperativne kontrole, jer je izbor konca bio sveden samo na jedan-najlon.

Ovaj konac je odličan zbog toga što se lako odstranjuje iz rane, naročito ako je rana zašivena metodom „produženog šava.“ Ipak, njegovi krajevi su vidljivi, pacijenti moraju 7-10 dana da na licu nose i fiksacioni flasteri (u spoljašnjem i unutrašnjem uglu kapka), što sve smanjuje aktivnost pacijenta u ranom postoperativnom periodu. I danas se koriste, ali znatno rjeđe.

Foto: unsplash

 

Komfor nakon zahvata-resorptivni konci

U zavisnosti od vaših želja i mogućnosti, kao i od opredjeljenja vašeg hirurga, resorptivni konci mogu biti odlična opcija za sjajan rezultat nakon operacije, ali i za nepostojanje potrebe za skidanjem šavova nakon zahvata. Ipak, i ovdje postoji nekoliko vrsta konaca, a razlika je samo u vremenu samorazgradnje (otapanja).

Vicryl je materijal koji se najčešće koristi u resorptivnim koncima kod operacija gornjih kapaka. Obični vicryl konac se otopi za 15-20 dana, i to u zavisnosti od metabolizma pacijentovog organizma i veličine reza, tj. rane koja je nastala uklanjanjem viška kože sa gornjih kapaka.

U ovu porodicu konaca ubraja se i Vicryl Rapid koji ima prednost u dosta bržoj razgradnji od običnog vicryl-a, a vrijeme potrebno za „otapanje“ je 7-10 dana.

U Evropi i dalje nedostupan Catgut konac. Napravljen od seromukoze crijeva mačke, ovaj materijal ima mnogo prednosti, a između ostalog i vrijeme razgradnje koje je svedeno na 5-7 dana, te boju koja je jednaka boji kože, što ga čini izuzetno slabo primjetnim na licu pacijenta.

Ukoliko ste u mogućnosti da birate između vrste konca koji će biti upotrebljen, moj savjet je da uvijek odaberete samootopive (resorptivne) konce. Na ovaj načim bićete pošteđeni ponovnog dolaska na kontrole i vađenja konaca koji često i nisu pretjerano prijatni, a i rana će mnogo bolje zarasti u kombinaciji sa organskim materijalom konca.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.