Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Skoro polovina Amerikanaca bi željeli ne nositi naočale za čitanje

Prije nekoliko dana na Univerzitetu Jacksonville, Florida, u saradnji sa jednom od najvećih svjetskih kompanija u oblasti oftalmologije-Alcon, završeno je istraživanje o stavovima prema naočalama za čitanje. Prema podacima istraživanja, čak svaki četvrti ispitanik je izjavio da ga naočale za čitanje čine barem 10 godina starijim! Cilj istraživanja bio je da se ocijeni efekat ove dioptrije na pacijente, kao i edukacija o presbiopiji.

Presbiopija je stanje oka koje se najčešće javlja poslije 45. godine života, a praktično predstavlja postepeno slabljenje oštrine vida na blizinu. Smatra se da u svijetu oko 1.7 milijardi ljudi ima presbiopiju, a očekuje se da će ovaj broj porasti na 2.1 milijardu do 2020. godine.

Naučnici su zapravo istakli da je opšte poznato da su “čitači”, odnosno osobe koji povremeno moraju koristiti naočale za blizinu, sveprisutni i da se zapravo željelo ispitati njihovo mišljenje i viđenje ovog pomagala, te njegov uticaj na svakodnevni život. U kulturama širom svijeta, među kojima je i naša, gdje se mladost i ljepota posebno cijene i njeguju, mnoge odluke-kao fileri usana i lica, skidanje viška kilograma, itd.-se često i lako donose, dok sa naočalama za čitanje to i nije slučaj. Istina je zapravo u tome da mnogi ljudi nisu dovoljno informisani o mogućnostima korekcije presbiopije, te su za njih naočale za čitanje brzo rješenje trenutnog problema, bez obzira što upravo one čine lice još starijim.

Studija je sprovedena online, a istraživana je percepcija i stav javnosti u Sjedinjenim Američkim Državama oko starenja. Svi ispitanici su bili između 38 i 54 godine života, generacija poznata kao “Generation X”, a ukupno je ispitano 1.067 osoba. Osim ovog dijela studije, sprovedeno je i 50 razgovora uživo sa odabranim ispitanicima.

Osnovni rezultati su pokazali da, premda je većina ispitanika izrazila želju da izgleda mlađe (68%), skoro polovina se ne osjeća mlađima od svoje trenutne životne dobi (49%). Sa druge strane, da bi se osjećali mlađima ili podmlađenima, mnogi poduzimaju važne korake, kao što su promjena načina ishrane (42%), ili nošenje mladalačke odjeće (37%). Nadalje, ispitanici ističu da je za njih zatezanje lica ili izbjeljivanje zuba najskuplji vid podmlađivanja, ali i da je najveći brojnjih  previdio jednostavan način podmlađivanja, a to je uklanjanje naočala za čitanje.

Drugi dio studije navodi da bi skoro polovina ispitanika (49%) uzela u razmatranje uklanjanje naočala za čitanje ako bi znali da ih one čine starijima. Od “presbiopa u nastajanju”, odnosno osoba između 40 i 45 godina starosti, skoro 40% je pogrešno protumačilo slabiji vid na blizinu i smatralo je da se radi o umoru oka, ali je jedna trećina njih takođe izjavila da bi posjetila svog oftalmologa kada bi znali da im on može riješiti problem.

Preko 110 miliona Amerikanaca su presbiopi, a rast broja u ovoj populaciji se i dalje očekuje. U našoj zemlji se za sada ne zna tačan broj osoba kojima su potrebne naočale za čitanje.
Multifokalna intraokularna sočiva trenutno predstavljaju trajnu, najsigurniju i najefikasniju metodu korekcije dioptrije za čitanje. 

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.