Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Šta je glaukom?

Foto: pinterest.com

Svi dijelovi ljudskog oka moraju funkcionisati savršeno kako bi naš vid bio odličan.

Razlog tome je što je ljudsko oko izuzetno kompleksno, a problem može nastati i onda kada samo jedan njegov dio ne funkcioniše na adekvatan način. Jedan od primjera je i pritisak očne vodice u oku.

Ovaj pritisak mora biti u granicama normalnog kako ne bi došlo do oštećenja očnog živca, a posljedično i do trajnog gubitka vida. Ovo se dešava kod većine pacijenata koji boluju od glaukoma.

Drenažni proces u zdravom oku

Unutrašnjost našeg oka ispunjena je providnom tečnošću. Ova tečnost u prednjim komorama oka naziva se očna vodica, a u zadnjim dijelovima vitreus ili staklasto tijelo. Zdravo oko je u mogućnosti da održi pritisak ovih tečnosti, jer se stara tečnost drenira iz oka u istoj količini u kojoj nova nastaje.

Ako je drenažni ciklus prekinut pojavom glaukoma, onda će pritisak tečnosti u oku porasti do tačke u kojoj nastaju oštećenja ako se na vrijeme ne reaguje.

Osnovne vrste glaukoma

Postoje različite vrste glaukoma, ali dva glavna su glaukom otvorenog i zatvorenog ugla. Glaukom zatvorenog ugla nastaje naglo, i to kada su drenažni kanali oka fizički blokirani od strane irisa, ili različitog debrisa.

Ova forma glaukoma praćena je i sa mučninom, povraćanjem, glavoboljama, ekstremnim padom vida, bolom u oku, te haloima oko izvora svjetla. Svi ovi simptomi dovoljan su dokaz da se što prije morate javiti svom očnom ljekaru.

Oko 2.7 miliona ljudi godišnje u svijetu dobije glaukom otvorenog ugla, koji se javlja u oko 90% slučajeva. Ova forma se javlja postepeno, jer kanali kojima otiče očna vodica budu zatvarani kroz određeno vrijeme, te smanjuju mogučnost adekvatnog oticanja očne vodice.

Proces je često toliko spor da pacijent i ne osjeća probleme sa vidom sve do potpunog gubitka istog. Stoga su redovne kontrole od izuzetne važnosti. Što se ova forma glaukoma prije otkrije, to se i liječenje može ranije započeti i spriječiti daljnja oštećenja vida.

Da li imate neke od faktora rizika?

Svi imamo rizik od razvoja glaukoma, ali neki faktori mogu da budu izraženiji kod nekih osoba u odnosu na druge. Osobe azijske rase imaju veći rizik od glaukoma zatvorenog ugla, dok Hispano-Amerikanci i pripadnici crne rase (kao i starije osobe) imaju veći rizik za nastanak glaukoma otvorenog ugla.

Nasljedni faktor je još jedna važna karakteristika nastanka glaukoma u određenom životnom dobu. Studije su pokazale da je većina oboljelih od glaukoma imala genetsku predispoziciju; neko kome je predak bolovao od glaukoma ima deset puta veću šansu da i sam dobije glaukom, nego nekome kome nije. Kortikosteroidi koji se koriste u vidu kapi za oči takođe mogu uticati na nastanak glaukoma.

Rana dijagnostika može sačuvati vid

Trenutno ne postoji način da se popravi postojeće oštećenje očnog živca nastalo kao posljedica glaukoma. Sa napredovanjem medicine kao nauke došlo se do mogućnosti zaustavljanja dalje progresije bolesti, a što se bolest ranije otkrije, to bolje. Redovne oftalmološke kontrole očnog pritiska su trenutno najbolja prevencija.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.