Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Šta je to astigmatizam?

Astigmatizam je refrakciona anomalija prestavljena nepravilnošću rožnjače, prednjeg dijela oka. Kako spada u grupu poremećaja poznatijih kao refrakciona anomalija, uzrokuje poremećaj u načinu na koji svjetlosni zraci padaju na oko. Astigmatizam se često javlja udružen sa kratkovidnošću i dalekovidnošću, stanjima koja takođe proističu iz refrakcionih anomalija. On nije oboljenje, nego jednostavno nepravilnost oblika roznjače.

Simptomi

  • Poremećaj ili zamućenje slika u svim pravcima
  • Glavobolje i zamor
  • Rijetko razrokost i neprijatnost u oku

Ovi simptomi ne znače da neko nužno ima astigmatizam. Međutim, ako se primijeti jedan od ovih simptoma, pregled oftalmologa je izuzetno važan.

saobracaj nocu i svjetla auta
Foto 1 normalan vid
Foto 2 (donja) Astigmatizam

Uzroci nastanka

Kod normalnog ljudskog oka, rožnjača je glatka i zakrivljena podjednako u svim pravcima i svjetlost koja pada na nju je podjednako fokusirana na sve njene dijelove. Kod astigmatizma prednja površina rožnjače je više zakrivljena u jednom smjeru, nego u drugom. Ovaj poremećaj može rezultovati vidom sličnim slike koja se dobije posmatranjem zakrivljeno-talasastog ogledala, a zapravo predstavlja nesposobnost oka da usmjeri svjetlosne zrake u jednu tačku.

Ako površina rožnjače ima visok stepen varijacija u svom zakrivljenju, prelamanje svjetlosti može biti umanjeno do te mjere da su potrebna korektivna sočiva da bi se bolje fokusirali svjetlosni zraci. U svakom trenutku samo mali dio zraka je u fokusu, dok ostatak nije, tako da je formirana slika uvijek nejasna. Astigmatizam obično izaziva zamagljen vid na svim udaljenostima.

Faktori rizika

Manji stepen astigmatizma je česta pojava i tendencija da se razvije astigmatizam je nasljedna. Veći stepen astigmatizma može biti povezan sa bolestima, kao što je keratokonus.

Testovi i dijagnoze

Stepen astigmatizma u oku može se mjeriti na razne načine. Autorefrakcija ili subjektivno prelamanje, zasnovano na pacijentovoj reakciji, koje se vrši na početku očnog pregleda je jedan od načina da se otkrije astigmatizam. Stepen astigmatizma tačno se mjeri u ambulantnim uslovima, na dijagnostičkom instrumentu koji se zove keratometar.

primjer ocne jabucice sa i bez astigmatizma
Astigmatizam

Lijekovi i liječenje

Ako je stepen astigmatizma neznatan i ne postoje drugi problemi u prelamanju kao što su kratkovidnost i dalekovidnost, nije potrebna primjena korektivnih sočiva. Ako je stepen astigmatizma dovoljno velik da izazove naprezanje očiju, glavobolju ili narušavanje vida, potrebna je primjena korektivnih sočiva za jasan i nesmetan vid.

Sočiva za korekciju astigmatizma nazivaju se torična sočiva, a njihov osnovni element je cilindar. Naime, ova sočiva zapravo imaju veću snagu prelamanja svjetlosti u jednoj osi nego u drugoj. Oftalmolog u toku pregleda precizno utvrđuje tačno koja snaga cilindra je potrebna. Refraktivna hirurgija može biti opcija za korekciju nekih oblika astigmatizma. Redovne kontrole očiju mogu pomoći u osiguravanju kvalitetnog vida.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.