Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Trajno oštećenje vida

Foto: pinterest.com

Svi problemi vida ne mogu se korigovati dioptrijskim naočalama ili kontaktnim sočivima.

Kada i najjača korektivna sočiva nisu dovoljna za dobijanje jasnog vida, tada govorimo o trajnom oštećenju vida. Stoga je dobro i za sve nas koji nemamo ovu vrstu oštećenja da saznamo što je moguće više o ovoj temi.

Koji su uzroci trajnog oštećenja vida

Mnogi su uzroci trajnog oštećenja vida, od urođenih anomalija do genetskih poremećaja i oboljenja oka. Starija životna dob i povrede oka su takođe jedni od uzroka. Možemo umanjiti rizik od nastanka povreda oka korišćenjem zaštitnih sredstava, a možemo i činiti sve da se zdravijim stilom života (zdrava ishrana, nepušenje i fizička aktivnost) sačuvamo naše oči i u starosti. Hirurški zahvati takođe mogu korigovati neke od problema, ali ipak postoje i oni koji se ne mogu izbjeći, ili za njih u ovom trenutku ne postoji rješenje.

Forme trajnog oštećenja vida

Ne postoji univerzalni oblik trajnog oštećenja vida, odnosno svaki od njih je direktno vezan za svoj uzrok. Glaukom prvo oštećuje periferni vid, dok makularna degeneracija prvenstveno dovodi do oštećenja centralnog vida. Ostali problemi vezuju se za fotofobiju (pojačanu osjetljivost na svjetlost), diplopije (dvoslike), probleme u percepciji slike koja se gleda, itd.

Šta znači „smanjen vid“ i „legalno sljepilo“?

Ako dioptrijske naočale i kontaktna sočiva mogu da koriguju vid samo do 25% ili manje (znači da oko ima samo 25% vidne oštrine od maksimalnih 100%), onda se smatra da je osoba izrazito slabovidna. Međutim, ako je na isti način vidna oštrina manja od 10%, smatra se da je osoba zakonski slijepa.

Postoje različite vrste sljepila

Sljepilo nije samo jednostavan nedostatak vida. Neki ljudi gube vid vremenom, dok se drugi rađaju slijepi. Dakle, sljepilo može da se razvije naglo ili postepeno, te neki ljudi ne mogu da percipiraju bilo kakve vidne stimulanse, dok drugi mogu da razlikuju svjetlost od tame.

Čuvajte svoje oči

Što više medicina, tehnologija i što se više bude razumijevalo ljudsko oko, to će se pojedine vrste sljepila moći liječiti. To opet ne znači da se dobar vid treba zapostavljati i da se treba dovesti u situaciju da se isti ošteti i ugrozi. Radite redovne oftalmološke preglede, stvorite zdrave navike i budite ljubazni prema onima koji žive sa trajnim oštećenjem vida.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.