Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Transkonjunktivalna blefaroplastika: Bešavna operacija donjih kapaka

Foto: Canva

Kao i kod gornjih kapaka, tako se i kod donjih može uraditi operacija blefaroplastike.

Istina, određene razlike postoje, prije svega u činjenici da se kod gornje blefaroplastike odstranjuje višak kože, a kod donje prvenstveno masne „kesice“ ispod oka.

Donedavno se donja blefaroplastika hirurški radila i zbog uklanjanja viška kože, ali se zbog čestih komplikacija, nastanka ožiljka, te napretka tehnologije, sve više odustaje od ove tradicionalne hirurške metode.

Transkonjunktivalna blefaroplastika je riješila mnoge probleme estetske operacije donjih kapaka, a u isto vrijeme omogućila željeni postoperativni efekat.

Način izvođenja

Osnovna razlika ovog zahvata u odnosu na transkutanu blefaroplastiku donjih kapaka je taj što se rez radi na unutrašnjoj strani kapka, to jest na dijelu kapka koji je naslonjen na oko. Kroz taj rez pristupa se masnom tkivu ispod oka koje se uklanja i zahvaljujući čemu područje ispod oka poslije operacije dobija novi, podmlađeni izgled.

Foto: Canva

 

Bešavna operacija

Međutim, najveća prednost ove tehnike je ta što se rez ne šije, odnosno rana zarasta sama za 2-3 dana. Bešavnost zahvata omogućava pacijentu i lakši i brži postoperativni oporavak, jer nema žuljanja konca, niti njegovog skidanja.

Najveća prednost je nepostojanje vanjskog reza na koži donjeg kapka, što sprečava nastanak vidljivog ožiljka, ali i eliminiše mogućnost za postoperativnu komplikaciju u vidu ektropijuma, tačnije izvrtanja donjeg kapka prema vani.

Kao i kod gornje blefaroplastike, tako je i kod donje od presudne važnosti da se obave detaljne predoperativne konsultacije i da se pacijent informiše o svim opcijama koje su dostupne.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.