Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Zaštita vaših očiju od zračenja ekrana

Foto: unsplash

Svako od nas ko mnogo vremena provodi ispred ekrana (računara, mobilnih telefona, tableta) često osjeća nelagodu u očima uzrokovanu sindromom „kompjuterskog vida.“

Bez obzira da li provodite mnogo vremena pred ekranima iz poslovnih ili nekih drugih razloga, problemi sa vidom neće biti drugačiji. Potrebno je samo dva sata gledanja u ekran u toku jednog dana da bi se imala 90% šansa za razvoj ovog sindroma.

Zato i ne čudi da u moderno doba digitalnih tehnologija preko deset miliona ljudi godišnje posjeti svog oftalmologa.

Simptomi „kompjuterskog vida“

Jako je važno da se prepoznaju simptomi „kompjuterskog vida“, posebno je važno prepoznavanje simptoma koji često mogu biti slični. Svjetlost ekrana često dovodi do:

  • Oči se osječaju vodenasto ili suho
  • Žuljanje i peckanje u očima
  • Zamućen vid ili dupla slika
  • Česte glavobolje i bolovi u vratu, ramenima i leđima
  • Povećana osjetljivost na svjetlo
  • Slaba koncentracija
  • Teško otvaranje očiju

Svi ovi simptomi posljedično dovode do smanjenja produktivnosti (čak i do 20%), što je posebno problematično za osobe koje provode mnogo vremena pred ekranima računara. Dakle, šta je to što možemo uraditi kako bismo zaštitili naše oči od negativnog djelovanja ekrana računara?

Protivmjere za borbu protiv nelagode

Ako mnogo vremena provedenih pred ekranima predstavljaju problem, onda je logično da smanjenje tog vremena može da bude rješenje. Ipak, to često nije moguće. Dobra vijest je da postoje načini i metode kako bismo mogli umanjiti simptome „kompjuterskog vida.“

Postavite svoj radni prostor sa zdravljem očiju na umu

Pod kojim uglom se ekran računara nalazi kada radite na njemu? Da biste osigurali maksimalnu udobnost, pokušajte ga postaviti tako da se nalazi oko jedan metar od vaših očiju i nešto više od nivoa pogleda.

Foto: unsplash

 

Takođe, postavite dodatni materijal koji koristite za vrijeme rada na računaru tako da vam je lako dostupan, te da ne morate konstantno da okrećete glavu i tražite ga po radnoj površini.

Škiljite li zbog mutnog vida?

Problem često nije kompjuterski ekran; mutnina vida koja nastaje zbog upadnog ugla svjetla u prostoriji ili njegove jačine može da utiče i na vid. Ako možete da izbjegnete ovo zamućenje uz gore navedeni položaj ekrana računara, tim bolje. Ako ne možete, bilo bi dobro da nabavite filter za ekrane računara.

 Poštujte pravilo 20-20-20

Interesantna stvar kod korišćenja ekrana jeste ta da mnogo rjeđe trepćemo kada smo ispred njih nego kada gledamo neke druge predmete ili osobe. Idealan način za nadoknađivanje vremena netreptanja je 20-20-20 pravilo.

Sve što treba je da nakon 20 minuta rada ispred ekrana napravite 20 sekundi pauze odmaknuti 20 stopa (oko 1 metar) od računara. Možete čak postaviti i podsjetnik kako biste lakše usvojili ovu naviku.

Prvo sunčane naočale, a kasnije naočale za računar

Isto kao što možemo zaštititi svoje oči naočalama za sunce, isto to možemo uraditi sa naočalama za kompjuter.

Ipak, svi oni koji koriste računare za poslove koji zahtijevaju detaljan rad, kao što su grafički dizajneri, neće imati mnogo koristi od ovih naočala, jer one mogu da utiču na kontrastnu senzitivnost boja.

Za sve ostale, one su idealno rješenje.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.