Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Znakovi problema sa vidom kod djece

Foto: Canva

Zdrav vid je od posebne važnosti za razvoj i obrazovanje djeteta.

Oko 80% obrazovanja se provodi gledanjem i smatra se da je više od polovine problema sa učenjem kod djece vezano upravo za loš vid. Šta roditelju mogu da urade kako se djeca ne bi mučila oko socijalnih i obrazovnih nedostataka zbog nedijagnostikovanih problema vida?

Foto: Canva

 

Zašto problemi sa vidom mogu biti nedijagnostikovani

Djeca mnogo manje i teže prepoznaju probleme sa vidom u odnosu na odrasle. To znači da ne mogu da opišu šta osjećaju sa svojim vidom kao što to mogu odrasli, te na taj način kontinuirano imaju problem sa nedefinisanim stanjem.

Zbog toga mogu postati defokusirana i uznemirena, što odrasle tjera na poduzimanje vaspitnih mjera koje opet stanje čine još gorim. Jedino što djeca u tom trenutku znaju jeste da su kažnjena što nisu dovoljno uspješni kao njihovi vršnjaci, iako znaju da daju sve od sebe.

Problemi vida koji se mogu previdjeti u školi

Nemogućnost djece da opišu probleme sa vidom koje imaju nije razlog da se isti adekvatno ne dijagnostikuju. Još jedan faktor ovog problema je i taj što se rana dijagnostika, a to je ona koja se radi prije polaska u školu, ne obavlja na pravi način. Prije polaska u školu vid će se testirati na slovu „E“ i utvrdićes se da li dijete vidi dobro ili ne, ali vid djece je mnogo više od čitanja sa table. Ovo su neki od problema vida koji se u školskom pregledu propuste:

  • Refraktivna anomalija oka koja stvara zamućen vid koji se nekada ne dijagnostikuje čitanjem sa optotipa. Može dovesti do ambliopije ako se na vrijeme ne koriguje adekvatnim dioptrijskim naočalama.
  • Još poznata i kao „lijeno oko“ predstavlja smanjenje vidne oštrine na jednom ili oba oka uzrokovane astigmatizmom ili drugom refrakcionom anomalijom koja se kasno otkrije. Može da uzrokuje trajno smanjenje vidne oštrine.
  • Insuficijencija konvergencije. Oči se nevoljno pokreću ka vani kada žele da fokusiraju predmet ispred sebe, što čitanje čini jako teškim, pa čak i nemogućim.
  • Nepravilan položaj očnih jabučica kada su iste postavljene prema uhu ili prema nosu, prema gore ili prema dole. Može da se koriguje okluzijom, posebnom vrstom dioptrijskih naočala, ili operacijom.
Foto: Canva

 

Znakovi na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju

Pojedini simptomi problema vida su očiti posmatraču, kao što je nepravilan položaj očnih jabučica. Za sve ostale potrebna je mnogo bolja opservacija i praćenje. Ovo je nekoliko znakova koji mogu da se potvrde u toku oftalmološkog pregleda:

  • Često treptanje i češanje oka
  • Kratka koncentracija, posebno za rad na blizinu
  • Poteškoće prilikom čitanja, ili izbjegavanje čitanja
  • Česte glavobolje
  • Navika da se jedno oko pokriva
  • Navika pomjeranja glave na stranu
  • Navika da se materijal za čitanje drži blizu lica
  • Problem pamćenja onoga što je tek pročitano
  • Gubljenje reda u tekstu koji je tek pročitan
doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.