Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Liječenje katarakte kroz istoriju

osoba sa plavim okom

 

 

Vodeći uzrok sljepila uvijek je bila katarakta. Prirodno, i njeno liječenje imalo je dug razvojni put.

 

Samo u Sjedinjenim Američkim Državama, 20 miliona odraslih osoba starijih od 40 godina ima kataraktu. Do 80. godine života, polovina svih odraslih osoba u ovoj zemlji će je takođe razviti. U zdravom oku, očno sočivo je građeno od providnih proteina. Kada se ti proteini zgrušaju i zamute, stvaraju simptome kao što su osjetljivost na jako svjetlo, zamućen vid, rasipanje svjetla oko svjetlosnog izvora, duple slike na jednom oku, smanjen kontrast boja, te često mijenjanje dioptrije na naočalama.

osoba sa plavim okom

 

Kako se katarakta liječila u antičkim vremenima

Najraniji dokaz o načinu liječenja katarakte koji je trenutno dostupan potiče iz 600 godine p.n.e., te je i jedini koji pokazuje da je liječenje katarakte i tada bilo hirurško. Metoda je nazvana „couching.“ Zapravo bi se oko osobe sa kataraktom udaralo tupim predmetom sve dok se sočivo ne bi dislociralo u oku. Iako ova metoda pacijentima nije davala oštrinu vida i fokusa, bila je bolja od potpunog sljepila. Usavršavanje ove metode nastalo je onda kada se umjesto tupog predmeta počeo koristiti oštri, ali većeg napretka nije bilo sve do 1747. godine. Tada je francuski hirurg Jaques Daviel uspio u potpunosti ukloniti zamućeno očno sočivo umjesto da ga samo dislocira u oku. Ovo je predstavljalo veliki napredak, posebno onda kada je u operaciju uvedena i topikalna (kapljična) anestezija. Međutim, i dalje nije postojao način kako da se zamućeno očno sočivo zamijeni bistrim vještačkim.

 

Claude Monet i hirurgija katarakte u 1920-tim godinama

Niko ne uživa u smanjenju vidne oštrine uzrokovanom kataraktom, a ista je posebno problematična za one koji se npr. bave slikanjem. Ovo je i bila neugodna situacija za slikara Claude Monet-a, vjerovatno najpoznatijeg francuskog impresioniste. U svojim pedesetim godinama života, primijetio je da mu se vid smanjuje zbog napredovanja katarakte. Ovo se može zaključiti iz poprilično mutnih nijansi boja koje je koristio za slikanje u to vrijeme.

Nakon što je operacija katarakte loše završila za neke od njegovih kolega, Monet nije bio zainteresovan da se i sam podvrgne istoj. Koristio je kapi neko vrijeme, ali je ipak na kraju pristao na operaciju 1923. godine. Premda je bio izuzetno nekooperativan pacijent, kombinacija operacije i naočala sa visokom dioptrijom su mu vratile vid za narednih nekoliko godina, tokom kojih su njegove slike izgledale znatno bolje.

 

Moderna hirurgija katarakte

Da Monet živi u današnje vrijeme, sigurno ne bi oklijevao sa operacijom katarakte, koja ima stepen uspješnosti oko 98-99%. Napredak koji je dobijen sa silikonom i plastikom riješio je pacijente potrebe za nošenjem debelih dioptrijskih naočala. Danas možemo da zamućeno očno sočivo zamijenimo sa providnim vještačkim sočivom. Tri miliona Amerikanaca se svake godine podvrgnu ovom operativnom zahvatu, nakon kojeg uživaju u jasnom i oštrom vidu. Mnogi od njih imaju i 100% vida, koji sigurno ne bi mogli imati samo nekoliko decenija ranije.

doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Još od ranog djetinjstva bio sam oduševljen oftalmologijom, za mene najljepšom granom medicine. Pošto sam ujedno bio i dijete profesora oftalmologije, za mene je put moje karijere bio sasvim jasan i vidljiv. Nakon završetka srednje škole i uspešnog okončanja studija na Medicinskom fakultetu Banja Luka, radio sam sve što je bilo moguće kako bih se jednog dana mogao zvati i „oftalmologom.“ Sreća mi se osmijehnula, te sam nedugo po završteku studija dobio specijalizaciju iz oftalmologije u Kliničkom centru Banja Luka.

Trud i rad svakog ambicioznog i vrijednog studenta je bezvrijedan ako uz njega nije talentovan, požrtvovan i nesebičan mentor. U mom slučaju, to su bila dvojica ljudi koji su mi omogućili da u profesionalnom smislu postanem ovo što danas jesam. Prva osoba je moj pokojni otac, koji mi nije samo prenio ljubav prema oftalmologiji, nego je bio i najveća podrška mojoj karijeri. Druga osoba je moj „drugi otac“, prof. Nikica Gabrić, osnivač i vlasnik Klinika Svjetlost. On me je učio ne samo oftalmologiji i najnovijim vještinama, nego i filozofiji i psihologiji života. Zahvaljujući njemu, danas sam ne samo bolji oftalmolog, nego i bolji čovjek.

Liječenje bolesti oka nije uvijek lako, ali je sigurno uvijek interesantno. Živjeti i raditi u zemlji u razvoju i regionu punom izazova nije nikada bez uzbuđenja. Stoga sa ponosom mogu da kažem da sam bio dio tima koji je, sada već davne 2008. godine, prvi put izveo operaciju laserske korekcije dioptrije u Bosni i Hercegovini. Danas su refraktivne hirurške procedure, kao što su LASIK, Epi-LASIK, PRK i LASEK dio moje svakodnevne rutine i istinski nikada ne bih mogao biti srećniji zbog toga.

Osim mojih svakodnevnih stručnih i naučnih aktivnosti, uživam i u menadžerskim poslovima. Već skoro osam godina na čelu sam Klinike Svjetlost u Banjaluci. Svi moji saradnici, doktori i medicinske sestre, su vrijedni mladi ljudi na koje sam svaki dan sve više ponosan.