{ "@context": "http://schema.org", "@type": "MedicalOrganization", "name": "MR SC. BOJAN KOZOMARA DR MED., Oftalmolog", "address": { "@type": "PostalAddress", "streetAddress": "Bulevar srpske vojske 17", "addressLocality": "Banja Luka", "addressRegion": "Bosna i hercegovina", "postalCode": "78 000" }, "telephone": "+387 51 43 95 92", "url": "https://drbojankozomara.com/, https://drbojankozomara-konsultacije.com/", "specialty": { "@type": "MedicalSpecialty", "name": "Ophthalmology" } }

Dr. Bojan Kozomara

Tabela sadržaja

Kako se boriti protiv „sindroma kompjuterskog vida“

zena za laptopom
„sindroma kompjuterskog vida“

Koliko vremena u toku dana provedete ispred ekrana?

 

Bez obzira da li se radi o radu na računaru, tabletu, ili mobilnom telefonu, velika je vjerovatnoća da živite u modernom svijetu u kojem mnogo vremena provodite fiksiranog pogleda na ekrane. Nažalost, „sindrom kompjuterskog vida“ je danas česta pojava. Potrebno je pred računarom provesti manje od dva sata kako biste imali 90% šanse za nastanak ovog sindroma. Nije slučajno da više od 10 miliona ljudi u svijetu zbog ovog problema posjeti svog očnog doktora.

Simptomi kompjuterskog vida

Velika je vjerovatnoća da mnogi od naših pacijenata koji imaju problem sa ovim sindromom osjećaju jedno od sljedećeg:

  • Osjećaj žuljanja i peckanja u očima
  • Neobično suhe ili vlažne oči
  • Zamagljen vid ili dvoslike
  • Česte glavobolje i bolovi u vratu, ramenima, ili leđima
  • Pojačana osjetljivost na svjetlost
  • Problemi sa koncentracijom
  • Problemi sa održavanjem otvorenih očiju

Mnogi od ovih simptoma mogu da utiču na produktivnost pacijenta, što predstavlja ozbiljan problem za sve koji rade za računarima. Jedan od načina da se isti smanje je da se umanji vrijeme ispred ekrana, iako to nije mogućnost koja odgovara svima. Na sreću, postoji nekoliko jednostavnih strategija koje možemo slijediti kako bismo umanjili ovaj problem.

Optimizujte svoje radno okruženje

Da li ste znali da ugao ekrana vašeg računara može da ima veliki uticaj na oči? Povećajte lagodnost očiju tako što ćete držati ekran barem 1m udaljen od očiju, diskretno ispod nivoa vida, i sa blagom angulacijom prema gore. Materijal sa kojim radite takođe treba da bude lako primjetan, tako da ne morate stalno pomjerati glavu u određenim smjerovima.

Koje još izvore svjetla koristite?

Sam ekran računara često nije jedini uzrok „sindroma suhog oka.“ Da li vaše oči gledaju i u svjetlo iznad ekrana, ili sjenu sa prozora prostorije u kojoj se nalazite? Vidite da li možete eliminisati ove smetnje, a ako to nije moguće, filteri su dobra opcija.

Primjenjujte 20-20-20 pravilo

Jedan od razloga zašto sumnjamo na „sindrom kompjuterskog vida“ je taj što često smanjujemo treptanje kada gledamo u ekrane. Odličan način da kompenzujemo ovaj problem jeste slijediti 20-20-20 pravilo, a to je da svakih 20 minuta rada na računaru napravimo pauzu od 20 sekundi i gledamo u predmet koji je udaljen 20 stopa (6 metara) od očiju. Možete koristiti i podsjetnike sve dok vam ovo ne postane navika.

 

Smanjite problem sa kompjuterskim naočalama

Kao što koristimo sunčane naočale da bismo zaštitili naše oči od negativnog djelovanja sunčevih zraka, tako možemo da imamo i naočale za zaštitu naših očiju od negativnog djelovanja ekrana računara. Ova opcija ne mora da bude dobra za sviju; kompjuterske naočale „zažute“ ekran koji se gleda, tako da nisu najbolja opcija za grafičke dizajnere.

5/5 - (1 vote)
doktor medicine, specijalista oftamologije at Klinika Svjetlost, Banja Luka | Website | + posts

Dr Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor medicine, specijalista oftamologije i direktor specijalne oftalmološke bolnice Svjetlost Banja Luka.

U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftamologije. 2016. godine postao je magistar medicinskih nauka iz oblasti oftamologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.

Skip to content